Pravilna prehrana jedan je od najvećih svakodnevnih izazova s kojim se suočavaju osobe sa šećernom bolešću. Njena iznimna važnost očituje se u činjenici da može prevagnuti kao ključan čimbenik u dugoročnom uspješnom liječenju. Nezdrave prehrambene navike nastaju uslijed jednoličnog, prekomjernog i čestog unosa, ali i odricanja od hrane. Danas je identificiran čitav niz poremećaja u prehrani: ortoreksija, bigoreksija, dijabullimija, sindrom noćnog prejedanja, „binge eating“ i druge. Dijabulimija se javlja kod oboljelih od dijabetesa koji sebi uskraćuju inzulin. Poremećaj s prejedanjem nije isti što i pretilost. Iako većina pretilih ljudi ne pati od kompulzivnog prejedanja, osobe koje pate od kompulzivnog prejedanja najčešće posljedično jesu pretile. Prema dostupnim podacima poremećaj sa prejedanjem je u općoj populacji zastupljen 2-3.5%. Kod žena je dvostruko češći nego kod muškaraca, obično počinje u adolescenciji, a uočeno je ponavljanje u nekim obiteljima. Značajna je povezanost depresije i kompulzivnog prejedanja. Nezadovoljstvo izgledom, nisko samopouzdanje i poteškoće u kontroli emocija mogu također doprinijeti razvoju poremećaja. Traumatske situacije, vrijeđanje i ponižavanje, neugodne emocije i stres povezani sa međuljudskim odnosima, usamljenost, tjeskoba, pa čak i dosada mogu kod ranjive osobe precipitirati razvoj poremećaja sa prejedanjem.